Procjena rizika od katastrofa za područje Republike Hrvatske i procjene rizika od velikih nesreća za područja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave polazni su dokumenti za donošenje planskih dokumenata na području civilne zaštite i provođenje zadaća definiranih Zakonom o sustavu civilne zaštite, a izrađuju se i donose za područje Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina.
Nositelji izrade procjena rizika od velikih nesreća za područja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su izvršna tijela tih jedinica kao glavni koordinatori uz suradnju sudionika sukladno posebnoj odluci izvršnog tijela o izradi procjene rizika od velikih nesreća.
Procjene rizika od velikih nesreća za područja jedinica lokalne samouprave izrađuju se najmanje jednom u tri godine te se njihovo usklađivanje i usvajanje mora provesti do kraja mjeseca ožujka, a županijskih do početka rujna u svakom trogodišnjem ciklusu.
Procjene rizika od velikih nesreća za područja lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se izrađivati i češće, ukoliko u trogodišnjem periodu nastupi značajna promjena ulaznih parametara u korištenim scenarijima i postupcima analiziranja rizika ili ako se prepozna nova prijetnja.

Plan djelovanja civilne zaštite JLP(R)S sastoji se od općeg i posebnog dijela. Opći dio sadrži sljedeće elemente: opis područja odgovornosti nositelja izrade plan, upozoravanje, pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga sustava civilne zaštite, grafički dio, prilozi (grafički prikazi, tablice, slike, zemljovidi, sheme i dr.).
Posebni dio plana djelovanja civilne zaštite sadrži razradu operativnog djelovanja sustava civilne zaštite tijekom reagiranja u velikim nesrećama i katastrofama.
Planovi djelovanja civilne zaštite jedinica područnih (regionalnih) samouprava obvezno sadrže razradu zadovoljavanja potreba skupina ili kategorija osoba s invaliditetom, dok planovi djelovanja civilne zaštite lokalnih samouprava moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom.
Posebno je potrebno razraditi način uzbunjivanja na način da se što je više moguće obuhvate pojedinačne potrebe osoba s invaliditetom kao i svih kapaciteta za smještaj osoba s invaliditetom, tako da se definiraju primjereni dopunski načini uzbunjivanja osoba s invaliditetom koji se razlikuju u odnosu na standardne, s naglaskom na prilagođavanje prijenosa informacija primjerenih kategorijama invalidnosti osoba s invaliditetom.
U planove djelovanja civilne zaštite potrebno je ugraditi konkretne zadaće/postupanje operativnih snaga sustava civilne zaštite u provođenju mjera i aktivnosti spašavanja osoba s invaliditetom u velikoj nesreći i katastrofi, odnosno odlukama predstavničkih tijela JLP(R)S o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite odrediti nositelje obveza i način uključivanja nadležnih javnih službi čija je to redovna djelatnost kao i udruga građana i drugih namjenskih kapaciteta, koji za njihovo provođenje trebaju izraditi operativne planove civilne zaštite.

Nositelj izrade Vanjskog plana ili njihovih izmjena i dopuna je jedinica područne (regionalne) samouprave koja ga izrađuje za svako područje postrojenja, ili grupu područja postrojenja koju određuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša zbog mogućeg domino-efekta, za koje je prema odredbama Uredbe operater izradio Izvješća o sigurnosti i pribavio suglasnost tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša.
Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave donosi Vanjski plan ili njegove izmjene i dopune u roku od godinu dana od donošenja odluke tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite o izradi Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna.
Vanjski plan izrađuje se na temelju procjene rizika od velikih nesreća županije i Grada Zagreba, procjene rizika i unutarnjeg plana operatera kao i dodatnih informacija operatera za područje koje može biti zahvaćeno učincima nesreće u jednom ili više područja postrojenja.
Za izradu Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna nositelj izrade je dužan osnovati radnu skupinu. U sastav radne skupine potrebno je uključiti i predstavnike operatera, odnosno područja postrojenja, jedinica lokalnih samouprava čija područja mogu biti izložena posljedicama velike nesreće nastale u području postrojenja za koje se Vanjski plan izrađuje, zatim predstavnike jedinica drugih područnih (regionalnih) samouprava ako posljedice velike nesreće mogu zahvatiti i njihovo područje nadležnosti te, po potrebi, stručnjake iz područja kemije, kemijske tehnologije, strojarstva, elektrotehnike, prostornog planiranja, vatrogastva, zaštite od požara, civilne zaštite i drugih područja iz kojih bi se angažirale operativne snage.

Tijekom mandatnog razdoblja za koje se Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite JLP(R)S (u daljnjem tekstu: Smjernice) usvajaju, na godišnjoj razini provode se analize stanja sustava civilne zaštite kojima se prati realizacija i usklađuju planovi razvoja sustava civilne zaštite za svaku godinu do kraja mandatnog razdoblja.
Godišnjim analizama stanja sustava civilne zaštite prati se napredak implementacije ciljeva iz Smjernica, utvrđuje novo stanje, redefiniraju prioriteti, ocjenjuje doprinos nositelja i sudionika u provođenju mjera i aktivnosti iz plana razvoja sustava civilne zaštite, analizira financiranje sustava civilne zaštite i realizacija svih drugih aktivnosti od značaja za provođenje revizije planova razvoja sustava civilne zaštite.
Smjernice se izrađuju na temelju godišnje analize stanja sustava civilne zaštite i njima se utvrđuju prioriteti lokalne vlasti na području civilne zaštite za rok od četiri godine.
Smjernicama se definiraju pojedinačni ciljevi i sveukupni cilj, konkretni koraci, potrebne mjere poradi kojih se ti koraci utvrđuju prioritetnim u sustavu civilne zaštite u razdoblju za koje se donose i to na svim subpodručjima sustava civilne zaštite (normiranja – usvajanja općih akata – o ustrojavanju stožera civilne zaštite JLP(R)S, određivanju pravnih osoba od značaja za sustav civilne zaštite, imenovanju povjerenika i dr.; preventive – procjena rizika, jačanje svijesti, upravljanje rizicima i dr.; planiranja – planovi djelovanja, Vanjski i operativni planovi civilne zaštite i dr.; operativnog djelovanja – ustrojavanje evidencija obveznika, popuna, osposobljavanje, vježbe, nabava opreme i dr.; financiranja – prioriteti u izvršavanju mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, podaci o implementaciji spoznaja iz drugih javnih politika (o studijama, znanstvenim istraživanjima i ispitivanjima, normativnim i planskim rješenjima iz drugih područja) čija primjena i uključivanje u smjernice može dovesti do poboljšanja sustava civilne zaštite, sufinanciranje programa i projekata za razvoj udruga koje su od važnosti za sustav civilne zaštite i drugih specifičnih interesa i prioriteta JLP(R)S iz njihovog samoupravnog djelokruga na području sustava civilne zaštite.
Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite predstavlja dokument za implementaciju ciljeva iz Smjernica koji se u njih prenose kako bi se konkretizirale mjere i aktivnosti te utvrdila dinamika njihovog ostvarivanja.

Godišnjim planom razvoja sustava civilne zaštite utvrđuju se nositelji, suradnici, rokovi za realizaciju ciljeva u narednoj godini te projekcija s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, odnosno do zaključenja ciklusa/razdoblja za koje se Smjernice usvajaju.
Planiranje i provođenje preventivnih mjera treba se provoditi tako da se u postupak upravljanja rizicima uključe svi odgovorni sudionici sustava civilne zaštite s lokalnih razina kako bi te aktivnosti postepeno postale prioritetima najviše razine koji će se u kontinuitetu ostvarivati kroz politike upravljanja rizicima, odnosno kroz realizaciju planova razvoja sustava civilne zaštite koje je potrebno uskladiti s procjenama rizika od velikih nesreća i katastrofa i Strategijom smanjivanja rizika od katastrofa.

Procjenu rizika izrađuju pravne osobe koje u području postrojenja imaju prisutnost opasnih tvari, izuzev područja postrojenja višeg razreda.

Operativne planove izrađuju pravne osobe koje djelatnost obavljaju korištenjem opasnih tvari i to:

- pravne osobe kod kojih se u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama jednakim ili iznad graničnih količina opasnih tvari propisanih u Prilogu I. A, Dijelu 1. Stupcu 2. i Dijelu 2. stupcu 2., a ispod graničnih količina iz stupaca 3. navedenih priloga iz Uredbe, tzv. područja postrojenja nižeg razreda
- pravne osobe kod kojih se u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama ispod graničnih koje su propisane u Prilogu I. A, Dijelu 1. Stupcu 2. i Dijelu 2 Stupcu 2. Uredbe, a jednakim ili iznad 2% donjih graničnih malih količina
- pravne osobe kod kojih se u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama manjim od 2% donjih graničnih malih količina koje su propisane u Prilogu I. A, Dijelu 1. Stupcu 2. i Dijelu 2 Stupcu 2. Uredbe, ako su procjenom rizika utvrdile posljedice nesreće prelaze granice perimetra područja postrojenja.

Pravne osobe operativnim planovima razrađuju način provođenja zadaća u sustavu civilne zaštite.
Čelnik nadležnog tijela državne uprave i predstavničko tijelo JLP(R)S odlukama određuju pravne osobe i njihove kapacitete od značaja za reagiranje u velikim nesrećama i katastrofama.
Predmetnim odlukama pravnim osobama se utvrđuju konkretne zadaće u sustavu civilne zaštite o kojima se obavještavaju na način da im se dostavi cjelovita odluka ili, u pravilu, izvod iz odluke.